TI
vjetru
Nemiru
Kada me potraži tvoja snaga
Dodirni
Razapete misli kao strijele što će se odapeti u tvoju
Krv, zaustaviti tijek tvojih želja, korak tvojih putovanja,
Pogled tvojih ruku
Razmakni
Nozdrvama mirise što su ostali nakon noći
U koju smo zakročili džinovskim koracima ljubavi,
Prevare, potrebe, i tvojih prstiju i stopala, nećkanje mojih
Udova i tvoje hrabrosti da me otkineš i raspeš poput
Pepela moje snivanje na tvoje jastuke
Pomisli
Dok se budeš oblačio u sutra koliko me ostalo u danas
Koliko ćeš me željeti jučer i kada ćeš prestati i postati
Mi nestvarno razliveno poput mora u predvečerje
Moje kože i tama mojih zjena što ne žele ni noći ni dana ni
Sna ako ne zadrhte onako u tvojem glasu dok usnama
Ljubiš moje ime stariji od prije i neviniji od naših
Nerođenih koje ljuljuškamo riječima u život
Snivaj
I u san ušuljaj svoje misli poljubi jagodicama svojih prstiju
Moj pupak, moje kosti i uške iscrtaj znak svojega
Postojanja na mojoj riječi, čežnji i slutnji i budi
Mir.
