Legendarni italijanski liker kreiran oko 1525. godine od strane siromašne prelepe mlade udovice, kao poklon za umetnika Bernardino Luinija, clana škole Leonarda da Vincija. Ona je obesmrcena od slavnog Luinia u poznatu fresku hrama u gradu Saronno. Dobija se destilacijom koštica kajsija i trava, obojen je karamelom, sdrzi 28% alkohola. Buke i aromu je nemoguce opisati u njemu treba uzivati. |
| Liker dobijen destilacijom kajsija proizvodi se širom sveta. Cesto se koristi u barskim mešavinama. Sadrzi od 23 do 32% alkohola, zavisno od proizvodjaca. |
| Najpoznatija svetska marka ruma koji se priozvodi u tri vrste i to: Carta Blanca je originalan i najpgodniji je za barske mesavine u odnosu na sve ostale Bacardi-je. Filtriran je dva puta i odlezava u buricima od Belog Hrasta. Gold se proizvodi istom tehnologijom kao i Carta Blanco s tim sto odlezava dve godine i nefiltrira se nakon stavljanja u hrastovu burad sto ga cini ugladjenim i malo je jaci. Black odlezava cetiri godine u buricima i filtrira se samo jednom nakon odlezavanja s cim postize pun ukus bez pojave gorcine u odnosu na prethodne. Sadrze 37.5% alkohola. Poreklo vodi sa Kube. |
| |
| |
| |
| |
| |
| |
| |
| |
| |
| |
| Irski viski dobija se trostrukom destilacijom jecmenog i razenog slada. Nema izrazitu aromu kao skotski viski. Olezava minimum pet godina u hrastovim buradima nagorelim sa unutrasnje strane, od stepena nagorevanja zavisi boja, aroma i oporost. Sadrze od 38 do 45% alkohola u zavisnosti od proizvodjaca. |
| Tradicionalno jedan od tamnijih, bogatijih i aromaticnijih rumova stize sa ostrva Jamajka. Svoju tamnocu duguje karamelisanju a poseban buke obezbedjuje vanilla. U novije vreme pocelo se sa proizvodnjom i svetlog ruma. Sadrze od 37 do 40% alkohola u zavisnoti od proizvodjaca. |
| Bezalkoholno pice tj. koncentrat istoimene vocke srodne nama poznatog limuna. Plod je okruglasog oblika, kora je tanka i zelenkasta, a sok je mnogo kiseliji nego kod limuna. Upotrebljava se kao dodatak kotelima i picima, a ima i upotrebnu vrednost i u kulinarstvu |
| Liker dobijen iz lekovite biljke Nana tj. Menta. Na trzistu se nalaze dve vrste koje se razlikuju samo po boji i to: White i Green. Sadrzi oko 20% alkohola. |
| |
| Meksicko nacionalno, zestoko pice dobijeno destilacijom soka kaktusa Agava, na trziste stizu kao Silver tj. bezbojna i Gold tj. zlatno - zuckaste boje. Ime potice od istoimenog mesta i reke u provinciji Jalisco, gde se nalaze najpoznatije destilerije. To je bistra rakija specificne arome i mirisa. Tekile zlatnu boju dobijaju odlezavanjem u buradima niz godina. Konzumira se sama i ispija na 'eks', mada je veoma upotrebljiva i za pravljenje koktela. Sadrze oko 40% alkohola |
| Slatko suvi liker na bazi pomorandze |
| Tradicionalno pice Slovenskih naroda i Finaca. Dobija se iz zitarica mada postoje vodke dobijene iz paprika, krompira, itd. Najkvalitetnije, samim tim i najbolje vodke stizu iz Rusije, zatim Poljske i Finske ali i iz drugih Slovenskih zemalja. U novije vreme proizvode se aromatizovane vodke uglavnom sa vocem i to sa limunom, breskvom, ananasom, trešnjom itd, mada se dodaju i biber i drugi zacini. Vodka zauzima veoma vazno mesto u baru tako da o njenoj upotrebnoj vrednosti ne treba trošiti reci. Konzumira se veoma hladna |
| Aromatizovano aperitivno vino sa dodatkom alkohola, secera i aromaticnih trava. Vermut se po licenci proizvodi sirom sveta a postojbina je Italija gde se sa proizvodnjom pocelo daleke 1786 godine, u maloj torinskoj firmi Carpano. Na trziste stizu cetiri vrste i to: Bianco, Rosso, Extra Dry – Dry i Rose. Razlikuju se po boji, aromi, slatkoci, oporosti i suvoci. Inace svi sadrze oko 18% alkohola. Lako se mesaju sa zestokim ali i sa drugim kako alkoholnim tako i bezalkoholnim picima |
