Babić
Autohtona, dalmatinska, crna, vinska sorta.
Vino je modrocrvene boje puno i pitko s izraženom orginalnošću. Alkohol varira od 11,5 -13 vol. %. na tržištu se pojavljuje kao kvalitetno i čuveno vino.
Bogdanuša
Sorta bijelog grožđa, bujnog rasta i redoite rodnosti. Nahviše se uzgaja na Hvaru. Zlatnožute je boje s razinom alkohola oko 12 vol.%. Bogdanuša pomiješana sa sortama Maraština i Trbuljan zaštićeno je kao kvalitetno i na tržištu poznato kao Kaštelet.
Cabernet sauvignon
Jedna od najpoznatijih crnih, vinskih sorta koja je u naša vinogorja (Istra, Poreština, Pazinština) prenijeta iz Francuske (Bodeaux). Vino je rubinskocrvene boje, primjereno alkoholno, puno, skladna okusa s znakovitim bukeom.
Cabernet Franc
Autohtona, francuska, vinska sorta crnog grožđa. U RH se preporuča i uzgaja u mnogim kontinentalnim i mediteranskim vinogorjima. Rjeđe se prerađuje odvojeno češće zajedno sa Cab. Savignonom Zaštićeno, kvalitetno vino.
Chardonnay
Francuska, vinska sorta, bijelog grožđa, odlična osnova za proizvodnju pjenušca. Nastaje vino visoke kakvoće alkohola oko 12 vol. % (ovisno iz kojeg je kraja) vrlo mirisne i ugodne arome.
Crljenak
Autohtono crno dalmatinsko groždje koje se u Hrvatskoj više ne uzgaja, ali koje je svjetski slavno jer je riječ ustvari o kalifornijskom zinfandelu.
Debit
Bijela sorta raširena u srednjoj Dalmaciji, porijeklom iz Italije.
Graševina
Najzastupljenija vinska sorta bijelog grožđa. Ugodna, vinska aroma, zelenkasto-žuta boja te svjež i skladan okus. Veliki broj Graševina proglašen je čuvenim vinom (kutjevačka, iločka) još kvalitetnijim vinom (moslovačka) i stolnim vinom (pod drugim imenom npr. Klikun bijeli)
Grk
Bijelo autohtono grožde s Korčule koje bi moglo davati velika vina: za sada je jedini ozbiljniji proizvodjač Branimir Cebalo iz Lumbarde.
Hrvatica
Usprkos nazivu, to je crno grožde rasprostranjeno i u Italiji. Svojedobno se u Umagu od hrvatice proizvodio vrlo popularni, istoimeni rose.
Istarska malvazija
Autohtona, istarska sorta bijelog grožđa. Vino je slamnatožute do zlatnožute boje. Srednje do jako alkoholno (11,5-13,5 vol.%), suho, blage kiseline, diskretno aromatično. Sortni miris tipične malvazije podsjeća na miris bagremova cvijeta. Nacjenenija je bujska, zatim motovunska, rovinjska i porečka. Registrirana je kao kvalitetna.
Marantina
Bijela sorta koja je vjerojatno stigla iz Italije, uzgaja se na dalmatinskim otocima, i vrlo često ulazi u mješavine za prošek.
Merlot
Crna sorta koja se podjednako uspješno uzgaja u južnim i sjevernim vinorodnim područjima. Bogat alkoholom (oko 12,5) i kiselinama (ukupnih oko g g/e) rubinsko crvene boje, arome šumske maline. U Hrvatskoj zaštićen kao čuveno (porečki) i kvalitetni (Buje, Poreč, Rovinj, Ilok).
Momjanski muškat
Muškat je naziv za mnoge sorte od kojih neke međusbno nisu srodne, ali imaju izraženu muškatnu aromu. Postoji bijeli, žuti i ruža. Najpoznatiji je Momjanski žuti muškat. Muškat se prema rajonizaciji vinogradskih područja u Hrvatskoj preporučena sorta samo u nekim vinogorjima podrajona Istra - Hrvatsko primorje.
Bijeli pinot
Cjenjena sorta bijelog grožđa ugodne arome i bukea. Preporučena sorta za kontinentalnu Hrvatsku i Istru.
Sivi pinot
Vinska sorta bijelog grožđa (mutant Pinota crnog) u hrvatskim vinogorjima nije preporučena, samo dopuštena. Zaštićeno kao kvalitetno vino u porečkom i kutjevačkom vinogorju.
Crni pinot
Crna vinska sorta, najčešće granatno crvena do ljubičasto- tamnocrvena, ali važno je znati da se u Francuskoj iz ove sorte proizvede i bijelo vino koje je osnova za šampanjac. Preporučena sorta za istarsko i kutjevačko vinogorje. Sadržaj alkohola kreće se od 11,5 - 12 % vol. Često pripada grupi polusuhih vina zbog visokog sladora (8 g/l).
Plavac mali
Najrasprostranjenija sorta u svim vinogorjima podrajona srednje i južne Dalmacije s otocima. Najbolji plavci nastaju na položajima Dingač i Postup. To su zaštićena, hrvatska, autohtona vina. Jaka alkoholiziranost (od 12 do 13,5 vol. %) više ili manje trpkasta i gorkasta vina. Boja je tamnoljubičasta crena s modrim refleksima, sortna aroma nenaglašena, diskretna i ugodna.
Pošip
Sorta bijelog grožđa sa visokim sladorom pa služi i za proizvodnju Prošeka (desertno vino) najviše je zastupljena na otoku Korčula, zaštićena i proglašena čuvenim. Zlatno žuto, jaka alkoholiziranost (oko 13 vol. %), skladna kiselost, izražena aroma i osebujan okus.
Rizling
Najpoznatija sorta bijelog grožđa. uzgaja se u podrajonima u Moslavini, Slavoniji, Plešivici.
Rizvanac
Rizvanac je hrvatski naziv za thurgau-mullerm, visokorodni križanac rizlinga i silvanca.
Sauvignon blanc
Rasprostranjena bijela sorta podrijetlom iz Francuske. Prepoznatljiv je po mirisu pokošene cvjetne livade i po specifičnom, gorkastom okusu. Uzgaja se najviše u kontinentalnim vinogorjima, poznat i kao Muškatni silvanac.
Škrlet
Autohtono bijelo grožđe iz Moslavine, koje posljednjih godina na lokalnoj razini ulazi u modu.
Teran
Sinonim za teran je Refošk. Uzgaja se jedino u Istri, Italiji i Sloveniji. Terra (zemlja), po čemu je i dobio ime znači da je dosta teško vino sa izraženim kiselinama i aromom prozračnog tla.
Evidentiran je kao kvalitetno vino.
Traminac
Postoji crveni i bijeli (tj. mirisavi). Mirisavi ima specifičnu aromu koja upućuje na vezu sa Muškatom ottonelom. uzgaja se isključivo u Slavoniji, Podunavlju, Plešivici i Moslavini.
Vugava
Najpoznatija viška vinska sorta bijelog grožđa. Ima oko 12,5 - 14 vol.% alkohola. Lagana je i kiselkasta.
Zelenac
Bijelo grožde, pomalo zaboravljeno.
Zweigelt
Vinska sorta uzgojena križanjem Frankovke i Lovrijenca. Preporučuje se za kontinentalna vinorodna područja.
Žlahtina
Vinska sorta bijelog grožđa, autohtona sorta vinodolskog i krčkog vinogorja.
Žlahtno - znači plemenito po čemu je dobila ime.
Boja je slamnato do zlatno-žuta, skladan okus i karakteristična aroma. Uvrštena je u kategoriju kvalitetnih vina.
