Sjeverna Dalmacija
Sjeverna Dalmacija proteže se od otoka Paga na sjeveru do grada Primoštena na jugu. Primorje je odijeljeno od zaleđa visokom planinom Velebit, a zatim se nastavlja krševita zaravan Bukovice te valovita i niska ravnica Ravni Kotari. Područje Sjeverne Dalmacije je od davnine naseljeno, što dokazuju mnoga antička naselja, rimski povijesni spomenici i očuvana središta srenjovjekovnih mjesta.
Apartmani, sobe, pansioni i privatni smještaj obuhvaćaju najveći dio smještajnih kapaciteta u Sjevernoj Dalmaciji. Zbog velikog razvoja turizma, velika je ponuda ostalih turističkih sadržaja: restorani, konobe, caffe barovi, hoteli i kampovi.
Sjevernodalmatinski otoci se uvršćuju u najrazvedenije i najbrojnije otoke u Hrvatskoj. Djele se na Zadarsku i Šibensku otočnu skupinu. U tom području ima oko 500 otoka i otočića, a poznatiji otoci u Sjevernoj Dalmaciji su otok Pag, otok Ugljan, Silba, otok Vir, otok Murter, otok Pašman, otok Krapanj, Iž, otok Zlarin, Molat, te otočna skupina Nacionalni park Kornati i Park prirode Telašćica na Dugom otoku. Na mnogim otocima u Dalmaciji vidjet ćete stare kamene zidove – mocire, i između njih masline ili vinograde koje pričaju povijest starih ljudi i mještana o životu otočana.
Sjeverna Dalmacija zbog svojih prirodnih ljepota može izdvojiti tri Nacionalna parka: NP Kornati, NP Krka i NP Paklenica. Nacionalni park Kornati je otočna skupina od 140 otoka, otočića i grebena. Površina im je 320 m2, a 1980. god. proglašeni su nacionalnim parkom zbog jedinstvenih oblika i ljepote. Zbog izuzetne razvedenosti obale, brojnih uvala, čistoga mora, akvatorija bogatog ribom, Nacionalni park Kornati su pravi raj za nautičare. Nacionalni park rijeke Krke prostire se površinom od 142 m2, a rijeka Krka je krški fenomen, koja, probijajući se prema moru, oblikuje brojna jezera, slapove i brzace. Na otoku Visovcu na istoimenom jezeru, između dva najljepša slapa – Roškog slapa i Skradinskog buka – nalazi se franjevački samostan. Nacionalni park Paklenica, u zaleđu Starigrada, obuhvaća dva kanjona, Veliku i Malu Paklenicu. NP Paklenica je veličanstven krški fenomen , a strme strane kanjona visoke su i do 400m.
Također, u sjevernoj Dalamciji, se nalaze i dva Parka prirode koji se svojim prirodnim ljepotama izdvajaju. To su PP Telašćica i PP Vransko jezero. Park prirode Telašćica je jedan od najljepših i najprivlačnijih za nautičare zaljeva na Jadranu dubok 8 km. U Telašćici se nalazi i poseban prirodni fenomen - slano jezero Mir do kojeg vodi pješačka staza i koje je obično toplije od mora. Park prirode Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Glavna karakteristika je posebni ornitološki rezervat koji je zbog svoje očuvanosti velikog trščaka uvršten u listu važnih ornitoloških područja u Evropi (224 vrste ptica).
Dalmacija je turistički vrlo razvijena regija s bogatstvom sadržaja za odmor, rekreaciju i zabavu. Veća središta sjeverne Dalmacije su Zadar, Šibenik, Biograd na moru, Vodice, Primošten, Rogoznica, Sv. Filip i Jakov, Skradin, Starigrad – Paklenica, Pirovac. Zbog bogate povijesti u svakom mjestu ćete pronaći komadić prošlosti, a sve to uklopnjeno u sadašnji život mještana.
Srednja Dalmacija
Srednjoj Dalmaciji pripada obalni dio između rijeke Krke na sjeverozapadu i Makarske Rivijere. Osnovna karakteristika Srednje Dalmacije je krš koji prevladava bez tekućih voda: iznimka je jedino rijeka Cetina, koja se probija kroz kanjon do Omiša na moru. Klima je sredozemna sa suhim i vrućim ljetima, te blagim i kišnim zimama. Srednja Dalmacija je turistički vrlo razvijena regija s bogatstvom sadržaja za odmor, rekreaciju i zabavu. Smještaj u Dalmaciji je raznolik i nudi bogatu ponudu od privatnog smještaja, apartmana, soba, hotela, kampova. Kao i druge regije u Hrvatskoj, tako i gastronomska ponuda Srednje Dalmacije ima svoje osobitosti u kojoj prevladavaju morski plodovi, a jela od mesa, spravljena su ponešto drugačije od unutrašnjosti zbog specifičnosti podneblja i bogatstva dodataka. Sve te delicije isprobati ćete u brojnim restoranima i konobama Dalmacije.
Od Primoštena prema jugozapadu, Dalmacija mijenja značajke krajolika. Otoci su veći, među sobom su više udaljeni i bogatiji su vegetacijom. Zbog širokih kanala između otoka, vjetar Maestral je jači, pa su i valovi veći. Najveći otoci su otok Brač, otok Hvar, otok Vis, te otok Šolta, otok Čiovo, Drvenik Mali i Veliki, te otok Biševo i otok Jabuka. Svaki otok u Dalmaciji ponudit će svoju gostoljubivost, posebnost i ljepotu. Smještaj ćete pronaći u nekom od hotela, kampova, apartmana ili vila, da li u osami prirode ili centru starog mjesta otoka. Srednjedalmatinski otoci su među sobom dosta razlikuju. Otok Šolta je miran i skroman otok smješten nasuprot Splita. Otok Brač je najveći srednjedalmatinski otok, a danas jedan od turistički najrazvijenijih otoka na Jadranu sa brojnim turističkim središtima poput Bola, Supetra, Mline i dr. Otok Hvar je poznato turističko odredište, a najveća mjesta su grad Hvar, Stari grad, Jelsa, Vrbovska i Sućuraj. Otok Vis se svojim brojnim uvalama i netaknutoj prirodi sve više okreće turizmu, a mjesto Komiža je jedno od najpoznatijih ribarskih središta Dalmacije. Otok Biševo se izdvaja svojom Modrom Špiljom koja je jedinstveni prirodni fenomen.
U uskom cetinskom priobalnom pojasu se je oblikovalo splitsko urbano područje s najvećom demografskom i gospodarskom koncentracijom u Splitu, koje je najveće pomorsko hrvatsko mjesto. U Srednjoj Dalmaciji su dva lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a: Dioklecijanova palača u Splitu i stara jezgra Trogira. Split je sjedište Splitsko-dalmatinske županije te kao takav središnja turistička destinacija Srednje Dakmacije. Sjevernije od Splita je Trogir, povijesno mjesto koje je najbolje sačuvalo povijesnu jezgru starog grada ne samo na Jadranu, već i u centralnoj Europi. Trogirska srednjovjekovna jezgra, okružena zidinama, objedinjuje dobro sačuvan dvorac i kulu, te brojne građevine i palače iz romaničkog, gotičkog, renesansnog i baroknog perioda. Makarska rivijera je turistički najbolje posjećeno područje Srednje Dalmacije, a neka od mjesta su Brela, Baška voda, Makarska, Tučepi, Ploče. Posebno se ističe Makarska sa pješćanim plažama okružena borovom šumom, a nad Makarskom se nalazi Park prirode Biokovo. Danas je Biokovo postao atraktivna turistička destinacija zahvaljujući prirodnim ljepotama. Botanički vrt Biokova, Kotišina ustanovljen je 1984. kao hortikulturni spomenik s ciljem očuvanja prirode. Na Biokovu postoji nekoliko planinarskih domova za posjetitelje.
Južna Dalmacija
Južna Dalmacija je najmanji i najjužniji dio hrvatskog primorja. Pravog zaleđa nema, te je njeno prirodno zaleđe granica sa susjednom državom Bosnom i Hercegovinom, koja na obalnom dijelu ima izlaz na more kod Neuma dug 9 km. Južna Dalmacija obuhvaća područje južno od rijeke Neretve, poluotok Pelješac, do Dubrovačkog područja na jugu hrvatskog primorja gdje graniči sa Crnom gorom u zaljevu Boka kotorska.
Turistička središta u Južnoj Dalmaciji su Dubrovnik, Cavtat, Klek, te poluotok Pelješac. Dubrovnik je sjedište Dubrovačko-neretvatske županije i turističko središte Južne Dalmacije, ali i Hrvatske. Dubrovnik je grad bogate povijesti i kulturne baštine, pa je zato pod zaštitom UNESCO-a. Izniman prirodni okoliš, očuvana kulturna i povijesna arhitektura, ekološki standardi, turistička ponuda Dubrovnika, napravili su da je danas jedan od najposjećenijih gradova na Jadranu. Stari grad je okružen monumentalnim zidinama, dugim 1940 m i visokim 25 m, a najstarija i najpoznatija ulica u Dubrovniku je Stradun. Cavtat se nalazi od Dubrovnika 20-tak km, a poznata je turistička destinacija zbog bogate ponude privatnog smještaja, vila, apartmana, pansiona, kampova i hotela. Klek je mjesto na sjeverozapadnom dijelu zaljeva u blizini Neuma. U blizini Kleka se nalaze naselja Duboka i Komarna sa slikovitim plažama. Zaljev je bogat raznolikom ribom te su mještani poznati po ribolovu. Poluotok Pelješac je uz Istru, najveći na jadranskoj obali. Stanovnici poluotoka se najviše bave vinogradarstvom (proizvodnja dingača), uzgojom školjaka i ribarstvom, te turizmom. Veća mjesta na Pelješcu su Orebić, Trpanj, Ston, Kućište.
Dubrovačko primorje obuhvaća uzak obalni pojas od Stonske prevlake pa do Rijeke dubrovačke. Planinski masiv dinarskih planina, koji se razvija u tri usporedna niza rastući prema unutrašnjosti, predstavlja prirodnu granicu između primorja i Hercegovine. Široj dubrovačkoj okolici poseban čar daju brojni nasadi limuna, naranča te raznovrsnih palma i agava. Mnoge tropske i suptropske biljke i drveće u dubrovački su kraj stoljećima donosili brojni pomorci sa svojim dalekih putovanja. Pred samim ulazom u dubrovačku sjeverozapadnu luku Gruž nalazi se 5 km dubok i između 200-400m širok zaljev, koji zapravo predstavlja potopljeno ušće rijeke Omble - Rijeka dubrovačka.
Otoci u Južnoj Dalmaciji su otok Korčula, otok Mljet, otok Lastovo, Elafitski otoci. Turizam na otoku Korčuli ima dugu tradiciju, a mještani se bave uglavnom vinogradarstvom, ribarstvom i turizmom. Duž obale Korčule niže se naselja: Korčula, Lumbarda, Vela luka, dok su u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Blato. Prema predaji sa Korčule je poznati moreplovac Marco Polo. Otok Mljet je najzeleniji jadranski otok, a trećina otoka spada pod Nacionalni park Mljet. Otok Mljet je proglašen nacionalnim parkom zbog izuzetne prirodne ljepote, bogatstva flore i faune, a brojne plaže, lovišta riba i jastoga i brojni kulturno-povijesni spomenici čine ga vrlo privlačnim turističkim odredištem. Otok Lastovo je od otoka Korčule odijeljen Lastovskim kanalom. Među brojnim vapnenačkim brežuljcima prostiru se kraška polja, a ima nekoliko špilja od kojih je najveća Rača. Uz sjevroistočnu obalu Lastova je niz od 40-tak nenaseljenih otočića i hridi koji se naziva Lastovski arhipelag. Elafitski otoci nalaze se u neposrednoj blizini Dubrovnika sa zapadne strane i zapravo su dubrovački arhipelag, nazvan Elafiti (grčki: jelenji otoci), usko povezani sa Dubrovnikom i njegovom prošlošću. Zbog prirodnih ljepota i klime, Elafitski otoci, su mjesto odmora i uživanja kapetana, pomoraca, vlastele Dubrovačke Republike, a danas turistički vrlo atraktivno područje. U Elefitsku skupinu otoka spadaju otok Šipan, otok Lopud, otok Koločep.
Promajna 
A former fish camp, Promajna is today an attractive summer resort. A proof
The easiest way to reach Promajna is over Split, cultural center of Dalmatia and the second biggest city in Croatia. 
ODRŽANO OCJENJIVANJE KAŠTELANSKIH VINA
Otkriće da je čuveno vino zinfandel pretka našlo u kaštelanskom crljenku već je obišlo svijet, no priča o tome odnedavno je postala još zanimljivija: davno presovani list loze mogao bi potvrditi pretpostavke da je zinfandelov predak vino tribidrag koje su pili i Marko Marulić, Petar Hektorović, Hanibal Lucić i Matija Ivanić. Prva DNK analiza nije uspjela, no uvjerenje znanstvenika da se radi o identičnoj lozi trebao bi potvrditi novi, složeniji i skuplji postupak
slavu stekla tek nakon što je došla na američko tlo. Tajnu podrijetla zinfandela su, već svi znaju, prije nekoliko godina odgonetnuli profesori sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta dr. Ivan Pejić, dr. Edi Maletić i dr. Jasna Kontić-Karoglan zajedno sa čuvenom genetičarkom Caroll Meredith sa kalifornijskog Davis sveučilišta. Utvrdili su da je zinfandel zapravo Dalmatinac. DNK analizom potvrđeno je da je ta američka sorta identična sorti kaštelanski crljenak koja i danas postoji u starim kaštelanskim vinogradima.
Ovih dana stigla je vijest da prva najjednostavnija DNK-analiza iz majušnog komada lista tribidraga iz Bulićeva herbarija nije uspjela. Genetičar prof. dr. Ivan Pejić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta kaže:
Trag tribidraga Ambroz Tudor je našao i istražujući poslove buntovnika Matije Ivanića: “Godine 1518. čuveni Matija Ivanić, vođa pučke pobune, dijeli nasljeđenu očevinu sa svojim bratom Nikolom. Matiju, koji je u progonstvo, zastupa supruga Katarina, rođena Šilović. Rečena braća dijele imovinu isključivo na području Starigradskog polja, te nekretnine u Vrbanju, Vrboskoj i Starom Gradu.
- S obzirom na smještaj unutar naselja i malu zemljišnu česticu može se zaključiti da je Žilković posadio tribidrag jedino za osobnu upotrebu, dok se zasigurno nije bavio njegovom trgovinom. Gore navedene vijesti, iako oskudne, jasno govore da se tribidrag uzgajao na srednjodalmatinskom području zasigurno krajem srednjeg vijeka i da se već tada radi o čuvenom vinu - zaključuje Ambroz Tudor.
— Otočne turističke agencije su, u suradnji s Hvarskim vinarijama, svojedobno imale u programu vinske ture pa je još 1989. salu za kušnju u Starom Gradu posjetilo čak 7800 gostiju. U programu je bio jedan manji muzej, no dolaskom rata, sve je to pomalo zamrlo. Nekakve kušnje se pokušavalo raditi i posljednjih godina, no mi smatramo da restorani nisu pogodni objekti za ovakav vid ponude. Na razini TZ-a Splitsko-dalmatinske županije je ocijenjeno da naša regija raspolaže s velikim potencijalom moguće turističke valorizacije, vinogradarske tradicije, pa smo tako projekt vinskih putova pokrenuli na Visu, ali inicijaciju imali i u Starom Gradu gdje smo okupili vinare, predstavnike agencija i TZ-a otoka Hvara te dogovorili da ovaj projekt treba ozbiljnije zaživjeti već poslije Uskrsa 2003. godine — kazao je Bašić.
