Opasno zatopljenje «

ZAGADENJE IZAZVANO LJUDSKOM RUKOM GURA SVIJET U VELIKE KLIMATSKE PROMJENE, UPOZORAVAJU NASA-ini STRUCNJACI

opasno zatopljenje

Temperatura na Zemlji podigla se za 0,6 Celzijevih stupnjeva u zadnjih 30 godina, pokazalo je
istrazivanje. Sadasnja vrucina rekord je u posljednjih 12.000 godina.

Temperature na Zemlji najvise su u zadnjih 12.000 godina, sto je rezultat rapidnog zatopljenja u posljednjih 30 godina, pokazalo je najnovije istrazivanje.

Klimatolozi NASA-e zakljucili su da se na Zemlji temperatura povisila za otprilike 0.2C (0.4F) tijekom svakog od protekla tri desetljeca. Zagadenje izazvano ljudskom rukom naime gura svijet u opasni stupanj klimatskih promjena, upozorili su NASA-ini strucnjaci. Radi toga biljne i zivotinjske vrste nastoje sto brze seliti u hladnija podrucja, tvrde znanstvenici.

»Cinjenice pokazuju da se priblizavamo opasnim razinama ljudski izazvanog zagadenja«, upozorio je James Hansen, upravitelj NASA-inog Goddard Instituta za svemirska istrazivanja u New Yorku.

Istrazivanje koje su proveli znanstvenici sa sveucilista Columbia University i University of California u Santa Barbari (UCSB) pokazalo je najvece zatopljenje na velikoj geografskoj sirini sjeverne polutke, a ono je izrazenije nad kopnom nego nad oceanima. Porast temperature u ovoj regiji je rezultat nedostatka snjeznog i ledenog pokrivaca, potvrdili su istrazivaci. Kako se Zemlja zagrijavala, snijeg i led koji su se otapali razotkrili su tamno tlo koje je upilo vise Sunceve energije, sto je rezultiralo vecim zatopljenjem - procesom poznatim kao »positive feedback« (pozitivna povratna veza).                                                         

efekt staklenika.

Vece zatopljenje zabiljezeno je nad kopnom nego nad oceanima, jer se mora zagrijavaju sporije. Simon Tett, znanstvenik pri britanskom centru Hadley Centre for Climate Prediction and Research, tvrdi da su rezultati istrazivanja potvrdili ranija predvidanja dr. Hansena, koja su isprva nailazila na kritike. »Istrazivanja su pokazala da su predvidanja Jamesa Hansena iznesena krajem 80-ih u skladu s onim sto se kasnije stvarno dogodilo«, rekao je dr. Tett. »Ideja da su ta rana predvidanja iznesena da bi se izazvala panika te da nisu bila osnovana, je potpuno pogresna«, naglasio je Tett. Istrazivanje je ujedno pokazalo da je nedavno zatopljenje dovelo temperature na 1C (2F) od procijenjene maksimalne temperature u zadnjih milijun godina. NASA-ini istrazivaci, zajedno s timom iz UCSB-a, izvrsili su usporedbu promatrajuci prosle temperature na povrsini tropskih oceana. Ucinili su to mjereci kolicinu magnezija u ljuskama mikroskopskih morskih zivotinja koje zive na povrsini vode, pronadenim u oceanskom sedimentu. To istrazivanje je pokazalo da je zapadno ekvatorijalno podrucje Tihog oceana i Indijskog oceana bilo jednako toplo - ako ne i toplije - poslije velikog ledenog doba, otprilike 12.000 godina unazad. Istrazivaci smatraju ta otkrica vrlo vaznima, jer su ta oceanska podrucja bila indikativna kod promatranja promjena globalne

temperature.

kriticna razina

Keith Briffa, iz Odjela za klimatska istrazivanja pri sveucilistu University of East Anglia, tvrdi da su tropska oceanska podrucja medu najpouzdanijim pokazateljima velikih temperaturnih promjena.
»Ako trazite podrucje koje najbolje pokazuje prosjecne globalne temperature, onda promotrite tropska oceanska podrucja, jer moderna istrazivanja pokazuju da ta podrucja vjerno odrazavaju promjene globalne temperature kroz proteklo stoljece«, objasnio je Briffa. On je, medutim, upozorio da koristenje podataka kao sto je kolicina magnezija u ljuskama,
poznatih kao »zamjenski podaci«, kroz duza dva celzijeva stupnja mijenjaju sve

------------------------------------------------
            Povecanje globalne temperature od 2C bit ce dovoljno da:
            * smanji biljni urod u zemljama u razvoju i razvijenom svijetu
            * trostruko umanji urod u Europi i Rusiji
            * izazove opseznu seobu ljudi u sjevernoj Africi zbog sirenja pustinje
            * uzrokuje nedostatak vode za 2,8 milijarda ljudi
            * uzrokuje nestanak 97 posto koraljnih grebena
            * izazove potpuni nestanak ljetnog leda na Arktickom moru, izazivajuci izumiranje morza i polarnog medvjeda
            * potakne sirenje malarije u Africi i sjevernoj Americi
---------------------------------------------------

razdoblja povecava broj potencijalnih problema. »Pretpostavke na kojima se zasnivaju nase interpretacije vjerojatno su tocne kada se primijene na podatke poslije zadnjeg ledenog doba ili zadnjih nekoliko tisucljeca. No sto idemo vise unazad u proslost, vjerojatnije je da je prica
kompliciranija te bi netocnosti u nasim interpretacijama »zamjenskih podataka« mogle biti vece«, upozorava Briffa. »Jedan od nasih velikih problema pojavljuje se kada promatramo razdoblja od nekoliko stotina tisucljeca te nemamo izravnih podataka da bismo rigorozno vrednovali zamjenske podatke«, nadodaje Briffa.
          Istrazivacki tim je upozorio da stupanj seobe (migracije) zivotinja i biljaka ne uspijeva drzati korak s novim porastom temperatura. »To znaci da ce daljnje globalno zagrijavanje od 1C oznaciti kriticnu razinu«, rekao je dr. Hansen. »Ukoliko se zatopljenje zadrzi na manjoj razini, svijet bi se mogao nositi s ucincima globalnog zagrijavanja.
No ako dostigne porast od dva do tri stupnja, Zemlja ce se znatno promijeniti«, nadodao je. »Ako ne usporimo ritam globalnog zatopljenja, mnoge vrste bi mogle izumrijeti. Prakticki ih tjeramo s planeta«, rekao je Hansen.                                                                             

razina mora porast ce za 7 metara

Povecanje koncentracije staklenickih plinova moglo bi imati ozbiljnije posljedice nego sto se prije vjerovalo, pise u velikom znanstvenom izvjescu »Avoiding Dangerous Climate Change«. Izvjesce, koje je objavila britanska vlada, kaze da postoji vrlo mala vjerojatnost da ce nivo
staklenickih plinova ostati ispod opasne granice. U izvjescu se izrazava zabrinutost da ce se ledeni pokrov Grenlanda otopiti te tako izazvati podizanje morske razine za 7 metara u 1.000 godina. Najsiromasnije zemlje bit ce najteze pogodene ovim promjenama, pise u izvjescu.
          Izvjescem su objedinjeni dokazi koje su znanstvenici predstavili na konferenciji u britanskom Meteoroloskom centru u veljaci 2005. Na konferenciji su postavljena dva glavna cilja: zapitati se koja razina staklenickih plinova u atmosferi je prevelika te koje su moguce strategije izbjegavanja te razine. U uvodu izvjesca britanski premijer Tony Blair pise
da »je danas jasno da ispustanje staklenickih plinova uzrokuje globalno zatopljenje u razini koja nije prihvatljiva«. Britanska ministrica za okolis Margaret Beckett je pak rekla da bi zakljucci izvjesca mogli biti sokantni za mnoge. »Javnosti mozda jos nije dovoljno poznato da bismo mogli doci do tocke kada bi stanje bilo nepopravljivo«, rekla je Beckett za Radio
4's Today. »Ne kazem da bi se to moglo dogoditi za pet minuta, naravno, mozda ce se dogoditi za tisucu godina, no ta nepopravljivost situacije je zabrinjavajuca i treba probuditi javnost«, nastavila je ministrica. Izvjescem su predstavljeni ucinci raznih nivoa porasta temperature.
          Europska unija odredila je za cilj sprjecavanje porasta globalne temperature za vise od 2C. No to bi, prema spomenutom izvjescu, moglo biti preveliko zatopljenje, jer bi s povisenjem temperature za 2C moglo doci do otapanja ledenog pokrova Grenlanda. To bi utjecalo na globalno podizanje razine mora, iako bi trebalo tisucu godina za porast razine od 7 metara. »Porastom globalne temperature vecim od 2C rizik bi se znatno povecao te bi doslo do odumiranja velikog broja biljnih i zivotinjskih vrsta, do sirenja gladi medu stanovnistvom te pomanjkanja vode, posebno u zemljama u razvoju«, upozoravaju strucnjaci u ovom izvjescu.

nitko ne zatvara elektrane

 Nijedna zemlja nece zatvoriti svoje elektrane u kojima se proizvodi toliko zeljena energija samo da bi rijesila problem zatopljenja. Sada atmosfera sadrzi oko 380 ppm (milijuntih dijelova) ugljicnog dioksida, staklenickog plina koji izaziva najvise zabrinutosti, dok je njegova razina prije industrijske revolucije iznosila 275 ppm. Da bi se postigao EU-ov cilj, razina bi se trebala stabilizirati na 450 ppm ili nize, stoji u izvjescu. No govoreci za Today, glavni znanstveni savjetnik u britanskoj vladi sir David King je izrazio uvjerenje da se to vjerojatno nece dogoditi. »Dostici cemo 400 ppm u deset godina, siguran sam. I nijedna zemlja nece iskljuciti svoje elektrane - moramo se s tim pomiriti«, rekao je King te nadodao da mu cilj neprelazenja 450 ppm izgleda nedostizan.
          No Myles Allen, predavac atmosferske fizike na sveucilistu Oxford University, tvrdi da je odredivanje »sigurne razine« ugljicnog dioksida u atmosferi »kao da pitate lijecnika kolika je kolicina cigareta dnevno sigurna za zdravlje«. »Ne postoji takvo ogranicenje, no ljudi svejedno puse i zive do 90. godine«, tvrdi Allen.
          S druge strane, o drugom pitanju s konferencije 2005. koje se odnosi na sprjecavanje opasnih koncentracija staklenickih plinova u atmosferi, u izvjescu pise da tehnoloske opcije za reduciranje ispustanja plinova postoje. Zakljucuje se da najvece prepreke na putu do koristenja obnovljivih energetskih resursa i »cistog ugljena« leze u stecenim interesima, nespremnosti za promjene i jednostavnom nedostatku svjesnosti.

pripremila slavka anicic

/ Napomena: Tekst OPASNO ZATOPLJENJE, objavljen je u Novom Listu, subota 2. prosinca, 2006. godine. http://www.novilist.hr/