Čista lijepota nasuprot kultu kapitala «

Kult ciste ljepote nasuprot kultu kapitala

Nevladine udruge najjaci promotori cresko-losinjskog podrucja
 

       Crkvice, legende, losinjski borovi, cipka creskih gromaca, masline, ljekovito bilje, skrovite uvale, mjesta na liticama iznad mora.., tek su dio posebnosti ovog otocja, koje je kroz povijest mijenjalo vladare pa ipak sacuvalo sebe, a sada treba zastitu od globalizacijske sape i krupnog kapitala
 
 
       Cresko-losinjsko otocje pravo je blago ljepota. Razvedeno otocje se od Tramuntane na sjeveru Cresa do juga Losinja proteze u duzini gotovo 100 kilometara, a kako ga presijeca 45. paralela sjeverne geografske sirine, prostor pomiruje kontinentalna i mediteranska obiljezja. To se ogleda u mnogim specificnostima i bogatstvu bioraznolikosti. U vrijeme brenda i brendiranja, kad se sve i svasta proglasava zastitnim znakom, Cres i Losinj imaju na izbor mnogo toga. Prostor je prebogat kulturno-povijesnom bastinom, za brendove, jedna prica stvara drugu, ali mnoge su nazalost nedovoljno iskoristene.

          Bioraznolikost, crkve, crkvice, legende,
pomorska tradicija svjetskog glasa, jedinstvena losinjska borova suma, kamena cipka creskih gromaca, masline i maslinarstvo koje su na cijeni od Rimskog carstva, ovce i ovcarstvo, ljekovito bilje, usamljene skrovite uvale, mala mjesta izgradena na kamenim liticama i stijenama iznad mora, okupljena oko mjesne crkve uz morsku obalu ili skrivena u dubokoj hrastovoj sumi, Susak - pjescani otok jedinstven primjer na Mediteranu, ili Vransko jezero, vodeno oko u srcu otoka, samo su dio posebnosti ovog otocja, koje je kroz povijest mijenjalo vladare i drzave, ali unatoc tome uspjelo je sacuvati sebe, i sada je pred
njim da se zastiti od globalizacijske sape i krupnog kapitala.
 
       Afirmacija supova i dupina
 
       U afirmaciji posebnosti prednjace nevladine
udruge. Otok Cres prepoznat je u zemlji i inozemstvu po bjeloglavim supovima, a prepoznatljivosti lesinara koji je prije dvadesetak godina kod vecine izazivao odium, a danas je motiv dolaska na najveci otok na Jadran Turizam kao put upoznavanja u, treba zahvaliti Eko Centru Caput Insulae Beli, napose dr. sc. Goranu Susicu, voditelju projekta, koji je od sjevernog dijela otoka Cresa - Tramuntane, sastavio cijelu pricu ili bolje reci knjigu prepunu zanimljivih i edukativnih sadrzaja.

Supovi, lokve, gromace, staze, napustena mjesta, kesteni, hrastovi, macmalici, labirinti, samo su dio price o povratku sebi i prirodi, price u kojoj je turizam put upoznavanja, suzivota, razumijevanja, a ne rasprave kako nam dolaze gosti niske platezne moci!

           I u nevladinoj udruzi Plavi svijet u Velom
Losinju cilj je afirmacija prirodnog bogatstva, napose vrijednosti jedinstvene kolonije dobrih dupina, koja obitava na cresko-losinjskom otocju. Upravo zahvaljujuci sustavnom istrazivanju i ustrajnoj provedbi projekta, gotovo da nema sanse da gost posjeti Losinj i ode, a da nije naucio ili barem tek nacuo da je bio na otoku kojeg okruzuju dobri dupini.

       Originalni suveniri
 
       U Cresu je takoder iz civilnog sektora, nevladine Udruga »Ruta« za promicanje kvalitete zivota na otoku, ucinjeno mnogo na afirmaciji onog s cim nitko nije znao kamo i kako. Naime, na ovom otoku vuna zavrsava kao otpad, proizvod koji nitko nece pa ga ovcari ostavljaju na pasnjacima, gdje se ne razgraduje i predstavlja ekoloski otpad. U »Ruti« su se dosjetili i tehnikom filcanja spasavaju barem dio vune, pa umjesto da u prirodi zagaduje, vunu pretvaraju u upotrebne predmete svih mogucih oblika i uporabnih vrijednosti, na radost onih koji vole drugacije suvenire, drugaciji pristup, moderno ukorijenjeno u tradiciji.

           Zbog ovog, ali mnogo toga sto ovdje nije ni spomenuto, cresko-losinjsko otocje kojeg cini cak 36 otoka i otocica, skoja i nadmorskih grebena prostor je kojeg treba posjetiti, odhodati, oploviti,  preletjeti, jer tesko je odrediti da li je ljepsi iznutra, odozgo, ili kada se kruzi oko njega i kad mu se prilazi s mora. Dakle, valja krenuti put Apsirtova otocja.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ

/ Napomena: Objavljeno u NOVOM LISTU, OTOCNI broj 115,
Nedjelja, 9. srpnja 2006. /